Od katastrofe su prošle tri godine, mnoga preduzeća su ugašena ili preregistrovana, pa su u Gradskoj upravi Banjaluci u nedoumici, da li ti privrednici uopšte imaju pravo na nadoknadu štete.
Ministarstvo finansija Republike Srpske obezbijedilo je, u skladu sa Zaključkom Upravnog odbora Fonda solidarnosti za obnovu RS, dva miliona KM za nadoknadu štete banjalučkim privrednicima, te od Grada očekuje spisak privrednih subjekata sa brojevima žiro računa i iznosima naknade štete. Banjaluka spisak sastavlja već mjesec dana, te će ga na kraju, zajedno sa prijedlogom visine nadoknade za svako preduzeće, dostaviti Vladi Srpske.
Poziv iz gradskog Odjeljenja za privredu da im dostavi broj žiro računa za uplatu novca od odštete, dobio je i vlasnik kafane iz Lazareva Siniša P. Međutim, kako je od polave prošlo tri godine, situacija se promijenila i on više nije vlasnik ugostiteljskog objekta.
– Kafana se od nedavno vodi na mojoj supruzi, te ne znam ni da li još imam pravo na nadoknadu štete, a procijenjena je na nekoliko stotina maraka. U Gradskoj upravi su ipak upisali broj žiro računa i čekam da me obavijeste imam li pravo na nadoknadu – rekao je Siniša.
Načelnik Odjeljenja za privredu Radenko Komljenović kaže da se dvoume upravo oko slučajeva kao što je ovaj, te i u vezi sa vlasnicima firmi koje su ugašene.
– Vladi RS smo uputili dopis i tražili da nam pojasne kako da postupimo u slučaju preduzeća koja su ugašena ili preregistrovana, a dok ne dobijemo odgovor, nastavićemo sa pripremanjem spiska – rekao je Komljenović.
Međutim, u Vladi RS odgovaraju da su oni obezbijedili novac, a na lokalnoj zajednici je da predloži kako će on biti podjeljen, ne željeći da preciziraju ko ima pravo na novac, a ko ne.
– Kako je navedeno u tački 2. Zaključka Upravnog odbora Fonda solidarnosti, usvojenog 23. maja ove godine, spisak korisnika će sačiniti grad Banjaluka u saradnji sa Udruženjem privrednika – odgovorili su iz Ministarstva finansija RS.
Predsjednik područne Privredne komore Banjaluka, Goran Račić kaže da ih iz Gradske uprave nisu uključili u popis privrednika, niti u komisiju koja će raspodijeliti novac. Nedorečenost u pogledu prava na nadoknadu štete i činjenicu da Vlada RS odgovornost prebacuje na Banjaluku, komentariše kao prebacivanje vrućeg krompira lokalnoj vlasti.
– Gledano sa formalno-pravne strane, ugašeno preduzeće je kao mrtva osoba i ne može mu se nadoknaditi izgubljeno, ali bi trebalo uzeti u obzir da je možda upravo šteta i nemogućnost njene nadoknade, uticala na gašenje – rekao je Račić i dodao da je pred Gradom težak posao raspodele novca, koji nije dovoljan da nadoknadi svu štetu.
– To je veoma nezahvalan posao i teško će biti definistati kriterijume da svi budu zadovoljni jer će se uvijek javiti neko ko će smatrati da je njegova imovina vrijednija i da treba da dobije više novca – rekao je Račić.
Izdvojeno 15 puta manje novca od ukupne štete
Prema zvaničnoj evidenciji Gradske uprave, oko 30 miliona KM je procijenjena šteta od poplava i klizišta kod 354 privredna subjekta u gradu. S obzirom na to da su Banjaluci odobrena svega dva miliona KM iz Fonda solidarnosti, domaćim privrednicima je namijenjen 15 puta manji iznos od procijenjenog, a nadoknada će biti određena u procentima, u odnosu na procjenu i raspoloživi iznos. Nakon poplava u Fond je uplaćeno oko 200 miliona KM.
(EuroBlic)
