Znate li šta je “sindrom lažne nade”?

254

Otpornost, definisana kao psihološka sposobnost adaptacije na stresne okolnosti i oporavljanje od negativnih situacija, poželjna je i cijenjena osobina ličnosti na radnom mjestu u savremenom svijetu, piše “Harvard biznis rivju”.

Kao što Šeril Sendberg i Adam Grant tvrde u njihovoj posljednjoj knjizi, mi možemo da zamislimo otpornost kao neku vrstu mišića koji se grče kad je sve u redu, a šire u nevolji, navodi se u tekstu.

Na tom tragu, najbolji način da se razvije otpornost su teškoće o kojima su filozofi govorili godinama.

Seneka je zapazio da “teškoće ojačavaju um kao što vježbe jačaju tijelo” i Niče je to preformulisao u svoju čuvenu rečenicu: “Ono što nas ne ubije, učini nas jačim”.

Na sličan način, marinci u SAD koriste mantru “bol je samo slabost koja napušta tijelo” kao dio zahtjevnog programa obuke.

Ali previše otpornosti može da bude loša stvar, baš kao što previše mišićne mase može da bude loše, jer vrši utisak na srce.

Naučne studije sugerišu da adaptivne sposobnosti mogu da postanu negativne ako odu u krajnost.

“Iako mi težimo da veličamo pojedince koji imaju visoke ciljeve ili velike snove, mnogo je efikasnije da ciljevi budu prilagođeni i spušteni na onaj nivo gdje ih je moguće ostvariti, ali to znači odustajanje od drugih. Istraživanja pokazuju da ljudi troše nevjerovatne količine vremena prilikom postavljanja nerealnih ciljeva i to je fenomen poznat kao ‘sindrom lažne nade’. Čak i kad prethodno ponašanje pokazuje da ciljevi teško mogu da budu ostvareni, samopouzdanje i neosnovan stepen optimizma pokazuju da ljudi troše energiju na besmislene poslove”, navodi se u tekstu.

Previše otpornosti, pokazala su istraživanja, može da učini ljude tolerantnim na nepovoljne situacije.

Na poslu, to može da se pretvori u obavljanje dosadnih i demorališućih poslova, duže nego što je potrebno. U Americi, 75 odsto zaposlenih za menadžere kaže da su najgori dio njihovog posla, dok 65 odsto njih bi pristalo na manje plate kad bi mogli da zamijene šefa. U oblasti zabavljanja, tehnologije mogu ljudima da olakšaju da upoznaju nekoga i počnu novu vezu, dok na radnom mjestu čine da ljudi budu sve sumornijeg raspoloženja.

Ako su manje otporni, veće su šanse da daju otkaz na poslu i počnu da rade samostalno.

Kako god, ljudi mnogo češće ostaju na lošem poslu nego u lošoj vezi. Ipak, previše otpornosti može da stane na put liderskoj i organizacionoj efikasnosti. U nedavnoj studiji, Adrian Furnem i njegove kolege pokazali su da postoje ogromne razlike u sposobnosti ljudi da se prilagode na stresne poslove i radno okruženje. Kad se nađu u bezizlaznim situacijama, neki ljudi izgledaju kao junaci iz crtanih filmova koji se provlače kroz zid, neustrašivi su i ekstremno flegmatični. Drugi, da bi zaštiti svoju psihu, aktiviraju agresivne mehanizme i povećavaju svoj ego.

Neki čak imaju sklonosti koje im omogućavaju da se ponašaju malo drugačije kad su pod stresom ili pritiskom. Distanciraju se od grupa, oko sebe podižu zidove kako bi izbjegli kritike i otvoreno priznaju greške kako bi izbjegli javnu sramotu. Kao što pokazuju istraživanja Roberta Hogana, pojedinci moraju da budu sposobni da formiraju grupe, a to zahtijeva liderstvo, ali uvijek treba da budu izabrani pravi lideri. Ali to nije dovoljno, oni moraju da brinu o dobrobiti svojih timova više nego o ličnom uspjehu.

Sve u svemu, nema sumnje da je otpornost dobra i korisna, pogotovo kad je riječ o stresnim situacijama. Ali kad ode u krajnost pomjera pojedince ka nemogućim ciljevima i čini ih tolerantnim što može da bude kontraproduktivno. To podsjeća na Volterovog “Kandida” čija sarkastična rečenica: Htio sam da se ubijem stotinu puta, ali nekako sam i dalje zaljubljen u život, pokazuje apsurd ekstremnog optimizma.

Na kraju, iako bi za timove i organizacije bilo prihvatljivo da zemlje biraju lidere na osnovu njihove otpornosti, jer ko ne želi da bude zaštićen od strane jakog i sposobnog lidera? Ali takvi lideri nisu nužno dobri za grupu. Kao što i bakterije i paraziti prouzrokuju mnogo više problema kad su otporniji, piše Nedjeljnik.

PODIJELI

Ostavi komentar

Unesite vaš komentar!
Unesite ime!