Preparate vitamina i minerala niko ne kontroliše: Multivitamini neefikasni, šumeće tablete pune hemije

456

U BiH niko ne kontroliše kvalitet i djelotvornost suplemenata vitamina i menarala koje građani, u nadi da će poboljšati svoje zdravlje, nemilice troše.

Pored apoteka, ovi dodaci se u posljednje vrijeme u sve većoj mjeri prodaju i u marketima, te prodavnicama koje se u prvom redu bave prodajom kozmetike?!

Ljekari upozoravaju da građani u opasnost dovode svoje zdravlje koristeći dodatke prehrani za koje se ne zna šta sadrže.

Naime, neke svjetske studije pokazale su da pretjerana količina kalcijuma može da očvrsne krvne sudove i poveća rizik od srčanog ili moždanog udara.

Kreatin, koji se uglavnom koristi za rast mišićne mase, može da dovede do oštećenja bubrega, dok višak vitamina C povećava rizik od nastanka kamena u bubrezima.

Iako su multivitamini najrasprostranjeniji suplementi, nema dokaza da ljudi imaju ikakve koristi od njih, dok su neke analize pokazale da najviše hemije ima u šumećim tabletama.

Uprkos tome, građani priznaju da prilično često posežu za ovim preparatima, vjerujući da će, ako ništa drugo, bar malo poboljšati imunitet.

– Od vitamina najčešće kupujem vitamin C, a od minerala magnezijum. Slabo jedem voće, pa na ovaj način nastojim da poboljšam imuni sistem. Trudim se da kupujem one skuplje, jer vjerujem da su kvalitetniji – kaže Vanja S. iz Banjaluke.

U Agenciji za lijekove i medicinska sredstva (ALM) BiH ističu da je kod nas, prije svega, problem u tome što ne postoji kontrola sadržaja aktivnih komponenti u suplemenitima.

– Kontrolom se provjerava da li su u proizvodu prisutni aktivni sastojci koji su deklarisani, i da li su prisutni u količinama koje su navedene na dekleraciji. Od prisustva aktivnih sastojaka zavisi i to da li će proizvod delovati na deklarisani način ili ne. Odsustvo kontrole otvara mogućnost da se u proizvodu nađu sastojci koji nisu navedeni na deklaraciji, a prisutni su u proizvodu i imaju jako dejstvo. Znači, korisnik uzima proizvod za koji ne zna šta sadrži – ističe pomoćnik direktora ALM Biljana Tubić.

Dodaje da su ovi proizvodi lako dostupni građanima, jer se izdaju i kupuju bez ljekarskog recepta, te najčešće primjenjuju bez nadzora zdravstvenih radnika.

– Laka dostupnost, široka primjena, nekontrolisan sadržaj, dovode do zaključka da je u BiH prisutan visok stepen rizika po zdravlje stanovništva, kada je riječ o suplementima, odnosno dodacima prehrani. U državama Evrope, a posebno SAD, strogo je regulisano pitanje prometa i kontrole suplemenata. Nažalost, u BiH je ovo siva zona, bez mehanizama kojima bi se našim građanima obezbijedila upotreba kvalitetnih dodataka prehrani. Kontrola suplementa u nadležnosti je Agencije za bezbjednost hrane BiH – ističe Tubićeva.

Međutim, u ovoj agenciji ističu da u BiH trenutno ne postoji ujednačena procedura za stavljanje na tržiste dodataka prehrani.

– Pripremili smo nacrt pravilnika o dodacima prehrani, koji je usklađen sa direktivom koja reguliše ovo područje u EU. Do njegovog donošenja, stavljanje na tržište ovih proizvoda uređeno je entitetskim propisima – kaže direktor ove agencije Džemil Hajrić.

Iz Ministarstva zdravlja RS poručuju da trenutno rade na izradi podzakosnih akata koji će detaljno regulisati ovu oblast.

Analgetici u čajevima

U ALM ističu da se dešavalo da u čajnim mješavinama za ublažavanje glavobolje, bude prisutan paracetamol i ibuprofen čiji sadržaj na deklaraciji, naravno, nije bio naveden.

– Dakle, čajevi su bili “posoljeni” lijekovima, pa su zato ublažavali glavobolje. Takođe, proizvodi iz kategorije dodataka prehrani kod kojih je na deklaraciji pisalo da pomažu kod erektilne disfunkcije, sadržali su sildenafilom, koji je danas poznat kao lijek kojim se liječi erektilna disfunkcija – naglašavaju u toj agenciji.

(EuroBlic)

PODIJELI

Ostavi komentar

Unesite vaš komentar!
Unesite ime!