Samo u istočnoj Hercegovini može se desiti da načelnik opštine postane Lažetić, a njegovi zamjenici Mutilović i Dangubić, da policijom komanduje Batinić, javni red kontroliše Remetić, a budžetom raspolaže Manjak.
Ovako je o neobičnim prezimenima pisao nevesinjski šaljivdžija Milorad Čokorilo, ali i u drugim krajevima Republike Srpske ima prezimena kao stvorenih za satirične komentare.
Tako bi se moglo dogoditi da, recimo, neki šeret za ministra odbrane BiH predloži Kukavicu. U Srpskoj živi pedesetak porodica sa ovim prezimenom, na području od Banjaluke do Novog Grada, te u Rogatici i Novom Goraždu. Interesantno je da Kukavica ima i među Srbima i među Bošnjacima.
U Srpskoj nema Drekova, Guzića i Šupaka, kao u susjednoj Hrvatskoj, ali je Guzina često prezime. Tridesetak porodica na sjeveru RS preziva se Kenjalo, a na području Čelinca živi nekoliko Prdića. Prije nekoliko decenija ovo je prezime bilo mnogo češće, ali su Prdići, kako bi izbjegli sprdnju, u porodično ime dodali jedno slovo i postali „pristojni“ Predići. Neki bivši Prdići danas nose i druga „obična“ prezimena.
Četnika više u Hrvatskoj nego u Srpskoj
Zanimljivo je da Četnika ima mnogo više u Hrvatskoj nego u Srpskoj. U cijeloj Srpskoj samo dvije porodice nose ovo prezime, a jedna od njih potiče iz Gospića. U Hrvatskoj, međutim, postoji čitav klan Četnika u Dalmaciji, a izvesni Savo Četnik iz Cetine čak je bio i opštinski odbornik, kao jedini Srbin na listi HDZ.
Iz Hrvatske je u Kozarsku Dubicu doselila i porodica Požar, jedina u RS sa ovim zapaljivim prezimenom. Požari su, bar u matičnim knjigama rijetki, ali zato Suša ima širom RS, od Nevesinja do Broda.
Kad na vrata zakuca Vještica
Jedno od čestih prezimena u Republici Srpskoj je i Vještica, a jedan Vještica je osamdesetih u Banjaluci bio sudski izvršitelj. Ko nije platio struju ili porez rizikovao je da mu na vrata zakuca Vještica i zaplijeni namještaj i televizor.
U RS živi i nekoliko porodica Mačaka, Guski, Kostura i Mula, te dva Zaklana i 13 Zlikovaca. Ima i onih koji su bolje prošli pa su po rođenju Kraljevi, Banovi ili Plemići.
U Banjaluci i Foči žive Dobrote, u Derventi Zlato i Srebro, a nekoliko porodica sa ovim plemenitim prezimenom ima i u Banjaluci i Brčkom. Bronze su mnogo češće, naročito u Kozarskoj Dubici. Jedna porodica u Prijedoru preziva se Hvala, a jedna u Banjaluci nosi prezime Dlaka.
“Jestiva” prezimena
Kad su u pitanju “jestiva” prezimena, na meniju telefonskog imenika RS nudi se pet Bureka iz Osmaka, osam Salata iz Trebinja, sedam Kestena sa područja Mrkonjić Grada, Šipova i Jezera, te dvadesetak Teletina iz raznih krajeva Srpske.
U istočnoj Hercegovini danas nećete sresti Junce, Jalovice, Bitange, Trutine, Koljibabe, Zaguze i Prdavce, ali hroničari navode da su se u prošlosti mnogi Hercegovci tako prezivali. Kao i čelinački Prdići i oni su se, iz praktičnih razloga, odrekli imena predaka.
Za razliku od njih, Budalice, Šupljeglavi, Koljivrati, Derikučke, Kukolji, Vikala i Rikala su ostali verni tradiciji. Po nekim izvorima, i prezimena Zlokapa, Zlojutro, Ćurguz, Toljaga, Bubalo i Sudar, kojih ima širom RS, potiču iz Hercegovine.
Ko će kome naškoditi
Prezimena se u Evropi pojavljuju već u 12. vijeku, i to prvo među bogatim plemićima, kako bi se znalo kome pripada koji porodični posjed.
U našim krajevima u doba Otomanske imperije nije bilo pravih prezimena, nego se identitet određivao po imenu oca, mjestu porijekla ili porodičnom zanatu, na primjer: Luka Jovanov Kovač, Husein Gračanin, Simo Sarajlija. Prezime je postalo zakonska obaveza tek u 20. vijeku, u Kraljevini Jugoslaviji.
Prije toga, red su pokušale da uvedu austroguarske okupacione vlasti. Nakon aneksije, uslijedio je prvi popis stanovništva i popisivači su zahtjevali da svako kaže svoje prezime. Ponositi i šegačenju skloni Hercegovci su govorili što im je prvo padalo na pamet, vjerujući da će tako naškoditi „mrskoj carevini“. Međutim, pedantni Austrijanci su sve zapisivali, a njihove arhive naslijedila je i nova jugoslovenska vlast, pa mnoge porodice i danas nose prezimena smišljena iz inata ili šale.
Nezgodan po padežima
U telefonskom imeniku Hrvatske među mnogobrojnim Horvatima, Babićima i Jurićima, naći ćete i tri Kurca. Ne radi se o nepristojnoj imenici muškog roda, jer se ove tri porodice prezivaju Kurc.
Ovo prezime njemačkog porekla i nevinog značenja (kratki), prije nekoliko decenija je bilo rašireno i u podgrmečkom kraju, ali danas ne postoji. Porodice Kurc promijenile su prezime, vjerovatno zbog „nezgodnih“ promjena po padežima.
Takvih problema, naravno, nema budući austrijski premijer Sebastijan Kurc.
(EuroBlic)
